Pitamo li se koja je to prehrana koja omogućava održavanje 
vitalnosti, to sasvim sigurno nije ona neukusna ili ona restriktivna koja preporučuje gladovanje. Štoviše, zdrava prehrana (prehrana – na grčkom „dijeta“) znači stil i način života: u tom se smislu podrazumijeva uživanje u raznolikoj i raznovrsnoj, ali i nutritivno punovrijednoj hrani. Brojne su studije pokazale kako je upravo mediteranska prehrana, kao i prehrana temeljena na biljnim namirnicama, te na obrascima tradicionalne prehrane dobitna kombinacija za dug i kvalitetan život, što znači i – očuvanu vitalnost.
Neki od pokazatelja ispravnog prehrambenog pristupa i načina života je duljina telomera kromosoma. Unos antioksidanasa iz povrća i voća, nezasićenih masnih kiselina, proteina, te pravilan omjer hranjivih tvari (ugljikohidrata ispod 50%, te proteina i masti od po 30% ) smatra se pravom strategijom održavanja vitalnosti i sprečavanju nastanka bolesti.
Hektičan raspored obaveza i vrlo dinamičan način života oslabljuje imunološki sustav, stoga, je potrebno dodatno uložiti trud u svoju prehranu. S druge strane, dostupni su mnogi dodaci prehrani, koji upravo služe obogaćivanju prehrane, kada je ona manjkava.
Neki dodaci prehrani temeljeni su na određenim vitaminima (vitamin C i E) i mineralnim tvarima (cink) koji povoljno djeluju na imunološki sustav. Neki dodaci prehrani ne sadrže vitamine i mineralne tvari, no sadrže tvari koje posjeduju imunomodulacijski učinak, i time potencijalno mogu rezultirati s jačanjem obrambenih snaga organizma. Beta glukani jedni su od najčešće korištenih tvari koje posjeduju takav učinak, a jedan od procesa kojim oni nastaju je između ostalih, i plazmoliza stanice kvasca.
Tendencija i trend u posljednjim godinama je upravo povratak takozvanim „prirodnim dodacima prehrani“ koji sadrže tvari nastale prirodnim procesima u sinergijskim među-omjerima.
Nenad Bratković
magistar nutricionizma
univ.mag.pharm.
NutriKlinika
nutricionističko savjetovalište
