PRIRODA U SLUŽBI IMUNITETA

Promjena vremenskih uvjeta i dolazak hladnih priroda_u_sluzbi_imunitetadana imunitet stavlja na pravu kušnju. Ovisno kako ćemo i prehranom pripremiti i održavati organizam, pa onda i odabirom dodataka prehrani, i rezultat odolijevanja virusima i bakterijama će biti drugačiji.

Prehrana je posebno važan čimbenik u očuvanju i aktiviranju obrambenih snaga organizma. Jak imunitet nastaje i završava u crijevima. Birajte stoga fermentiranu hranu, poput kiselog kupusa i repe, koji su prehrambeni izvori ovih korisnih bakterija.

Imunološki sustav povezan je i s ulogom inzulina i naglim porastom glukoze (šećera) u krvi, stoga izbjegavajte slastice i industrijske porizvode bogate šećerom jer će konzumacija istih rezultirati padom imuniteta.
Unos bjelančevina iz krtog mesa, ribe, bjelanjka jajeta, nemasnih mliječnih proizvoda, mahunarki, omogućava unos za život nužnih aminokiselina. Bez njih nema ni enzima niti imuno-tijela koji drže imunitet na okupu. Najbolji primjer je glutamin, antistresna aminokiselina čija koncentracija naglo pada u stanju fiziološkog stresa kao što je bolest.

Unosite li „dobre“ masti iz biljnih izvora, omega-3 i jednostruko nezasićene masne kiseline  omogućit ćete si jake protuupalne učinke hrane i jači imunitet. Vitamin C je „slavan“ upravo zahvaljujući njegovoj ulozi u jačanju imuniteta; on između ostalog pospješuje cirkulaciju  u kapilarama u natečenoj sluznici, pomaže u uklanjanju štetnih posljedica pretjeranog djelovanja slobodnih radikala.. Vitamin C ide zajedno s vitaminom E.
Stoga, voće poput nara (šipka), kivija, naranče, grejpa, mandarine, jedite s bademima, orasima i sjemenkama bundeve. Redovita hidracija prirodnim matičnim sokovima koji ne sadrže dodane šećere, toplim čajevima, pilećom juhom, povrtnim juhama i naravno- vodom, omogućit će uklanjanje štetnih nusprodukata metabolizma.

Neovisno o tome, jesmo li prezauzeti obavezama, ili ipak imamo više vremena za prehranu, tijelo uvijek traži svoje. Svaki dan se treba ispoštovati zahtjev o prehrambenom unosu vitamina C, čija najniža prosječna koncentracija treba biti 80 mg na dan. I onda kada imamo dovoljno vremena, na prijelazu godišnjih doba i u zimskim mjesecima – kada nam je ograničena dostupnost namirnica bogatih vitaminom C, preporuka nutricionista je da posegnete za čašom svježe cijeđenog soka aronije, acerole ili nara. Najjednostavnije je posegnuti za čašom matičnog soka, bez dodanih šećera.

Nenad Bratković
magistar nutricionizma
univ.mag.pharm.
NutriKlinika
nutricionističko savjetovalište

Facebook
PINTEREST